Za razliku od davnih vremena kada su ljudi i životinje zajednički borili za preživljavanje u nepovoljnim prirodnim uvjetima i pri tome bili ravnopravni partneri ili suparnici, sada se njihov odnos u mnogo čemu promijenio i izgubio karakteristike bilo kakve ravnopravnosti. U modernom svijetu ljudi više ne poštuju životinje i pri tome ih svode na nivo sirovine za zadovoljavanje potreba prehrane, ili u najboljem slučaju im dodjeljuju ulogu igračaka za razonodu u trenucima kada nisu okupirani svojim svakodnevnim poslovima. Unutar različitih mitologija, baš kao i u različitim bajkama, konstantno se ponavlja tema životinja kao najvažnijih ljudskih pomagača. Šamani ih doživljavaju kao vodiče kroz nematerijalne svjetove koji im pomažu kada zapadnu u neku od kriznih situacija. Čak štoviše, šamanska tradicija podučava kako svatko od nas u sebi sadrži karakteristični životinjski identitet preko kojega kontaktira s određenom životinjskom vrstom. Te životinje tada postaju naši zaštitnici koji nas prate kroz život i pomažu nam da naučimo glavne lekcije. Životinje osim što mogu biti najbolji ljudski prijatelji mogu nam pomoći i pri liječenju različitih bolesti. Do prve primjene životinja za liječenje po prvi puta je došlo vjerojatno već u ledenom dobu. Zbog velike hladnoće ljudi su tada u nastojanju da se zagriju koristili životinje s kojima su često i spavali. Današnji znanstvenici došli su do spoznaja o višestrukom pozitivnom utjecaju domaćih životinja na zdravlje. Tako na primjer mačke ljudima prekrasno pomažu u oslobađanju od stresa i umora. Američki psiholog Boris Levinson bio je prvi koji je primijenio ideju «liječenja životinjama» na uobičajeni proces milovanja životinje između ušiju. Ta ideja se po prvi puta javila u šezdesetim godinama. Psiholozi su počeli koristiti tu metodu za liječenje djece koja su bila autistična. No, zapravo ni tada Levinsonova metoda nije bila potpuna inovacija. Zna se kako su u 18. stoljeću liječnici u psihijatrijskoj bolnici York Retreat u Engleskoj držali mačke, pse, zečeve i ptice isključivo kao pomoć u liječenju pacijenata. Pri tome je najpopularnija bila mačja terapija, ili liječenje uz pomoć kontakta s mačkama. Mačje predenje na frekvenciji od 4 do 16 Hz na neki način poboljšava ljudski imunitet. Mačke imaju misterioznu sposobnost za identifikaciju bolesnog organa kod osobe. Kada mačka osjeti da njen vlasnik ima neko bolno ili nezdravo mjesto u organizmu, smjesti se uz osobu, prede, nagazi na njega i s vremena na vrijeme ga lagano ogrebe svojim kandžama. Dobra mačja terapija može pomoći kod stresa, umora, glavobolje; snižava visoki tlak, normalizira puls, ublažava reumatske i želučane bolove. Pristalice mačje terapije napominju kako za liječenje različitih bolesti treba koristiti različite vrste mačaka. Dlakavije mačke, poput perzijskih, prekrasne su za one koji pate od osteokondritisa, neuralgije ili nesanice. Ljudi s bolesnom jetrom ili bubrezima, koji pate od gastritisa ili kolitisa trebaju nabaviti mačku glatke dlake. Štoviše, zna se da su ženke dobre za liječenje bolesti živaca, dok su mužjaci bolje liječe  artrozu i slične boljke. Odmah iza mačaka po pozitivnom djelovanju na ljude nalaze se psi. Ljudi koji šeću svoje pse nekoliko puta na dan ne pate od hipodinamije. Isto tako, pseća slina sadrži likozime, anti-infektivne agente koji pomažu u bržem zarastanju rana. Veliki psi imaju vrlo aktivan alfa ritam, pa pacijenti sa srčanom insuficijencijom mogu po pola sata na dan držati ruke blizu psećeg srca kako bi se osjećali bolje. Nakon mačaka i pasa treba svakako spomenuti i konje.  Jahanje na konju savršen je lijek za rehabilitaciju pacijenata s problemima kralježnice, mišićnom distrofijom, paralizom nogu ili artritisom. U Engleskoj, liječenje jahanjem koristi se čak i za liječenje ovisnika o drogama. Terapija u koju su uključeni delfini dobra je za psihološki oporavak pacijenata nakon prometnih nesreća. U Africi, se za liječenje nekih bolesti koriste slonovi, dok su u Australiji glavnu ulogu imaju klokani.