Jedan humoru sklon duhovni učitelj je svojedobno zaključio da je količina svjesnosti u ovom svijetu konstanta, dok je broj ljudi varijabla. Pošto stalno svjedočimo ubrzanom rastu stanovništva planeta na kojem obitavamo, nije teško zaključiti kako se prosječna svjesnost smanjuje iz dana u dan. Unatoč što svi koji vode ovaj svijet ističu napredovanje na planu tehnologije i ljudskih sloboda, pogledamo li stanje oko nas i pročitamo li udarne vijesti u novinama i portalima, teško je ne ustvrditi kako svi svjedočimo procesu deevolucije i primicanja trenutka urušavanja iluzija o dolasku nekih ljepših i pravednijih vremena. Kad već govorimo o svjesnosti, u astrologiji vrijedi pravilo koje kaže kako se mogućnost slobode djelovanja smanjuje proporcijalno veličini grupe za koju se rade prognoze. Iako većina neupućenih ostaje najviše fascinirana u trenucima kad astrolozi pogađaju važna buduća događanja, jednostavno moram priznati da je puno teže odrediti budućnost pojedine osobe, pogotovo ako ona ne igra neku istaknutu ulogu unutar zajednice kojoj pripada.

Kad su me prilikom jednog astrološkog predavanja u Rijeci prije pola godine upitali hoće li Kolinda Grabar Kitarović postati predsjednica Hrvatske, pogledao sam njezinu kartu i u vrlo kratkom roku zaključio da hoće. Ljudi su bili u nedoumici i nepovjerljivo vrtjeli glavama. Kolinda Grabar Kitarović tada je u javnosti imala rejting daleko ispod Ive Josipovića. Čak nije bilo u potpunosti sigurno hoće li prihvatiti poziv HDZ-a za uključivanje u predsjedničku utrku. Donijeti tako brzi zaključak mi nije bilo uopće teško jer se u njezinoj astrološkoj karti događao isti tranzit Saturna kao i kod svih prethodnih hrvatskih predsjednika, od Tuđmana, preko Mesića, pa do samog Josipovića. Kod obične, javnosti anonimne osobe, takva pozicija Saturna u karti mogla bi značiti barem desetak različitih stvari, no kod osobe koja pretendira da bude na čelu neke države, postoji samo jedna opcija. Drugim riječima, političkim angažmanom ljudi samo prividno ostvaruju poziciju moći i neovisnosti. Ustvari, događa se baš suprotno, kroz direktno i posredno stupanje u kontakt s gomilama glasača, količina slobode i individualnosti se smanjuje, a političari na kraju postaju zarobljenicima uloga koje su preuzeli.

Kod političara je moguće i primijetiti efekt ubrzanog starenja i izobličavanja. Nakon nekog vremena oni prestaju ličiti na one vitalne i entuzijazma pune osobe s početka karijere i pretvaraju se u kristalizirane ljušture. Kroz stalnu prisutnost u medijima gubi se ogromna količina energije koju se kasnije ne može nadoknaditi bilo kakvom zdravom prehranom ili vježbanjem u teretani. Tu svakako treba spomenuti i političke stranke koje funkcioniraju kao entiteti za sebe i hrane se energijom svojih članova. Ma koliko vam to čudno izgledalo, HDZ ili SDP baš briga za one koji im pripadaju. Važne su same stranke, a ne pojedinci. Osim što uniformno moraju glasati u Saboru, vodeći ljudi tih stranaka su i u ostalim segmentima života prisiljeni zaboraviti bilo kakvu individualnost. Sve se prati i sve se bilježi, pri čemu se bespogovorno mora slijediti zadani model. Najgore prolaze oni koji izbiju na čelo i dobiju čast odigrati uloge neprikosnovenih vođa. Ti početni ljubimci stranaka kasnije budu od njih potrošeni i završavaju karijere kao iscijeđeni i bolesni ljudi. Kolektivni entiteti koji se kriju iza naziva stranaka nemaju milosti spram nikoga. Još na kraju ispadne da su imali sreće oni koji zbog zakulisnih igara bili svrgnuti i izbačeni. Bar su ostali živi i zdravi.

Vratimo se još malo izborima za funkciju predsjednika. Astrološka situacija je nepobitno istakla Kolindu Grabar Kitarović kao buduću pobjednicu. Saturn kojeg sam spomenuo u kontekstu hrvatskih predsjednika ističe važnost vremena u kojima su bili birani i širih interesa koje su trebali zastupati. Saturn je planet ograničenja i uvjetovanosti okolnostima. Osim što u Hrvatskoj predsjednik ima vrlo mali utjecaj na donošenje najvažnijih odluka za državu, on najčešće dolazi na čelo države preko interesa određene političke stranke. Uz sve to tu su i interesi drugih od Hrvatske moćnijih država s kojima smo neraskidivo povezani. U ovim na svjetskom nivou kriznim vremenima kad se na sve strane zvekeće oružjem i sukob u Ukrajini prijeti da preraste svoje trenutne okvire, prilično je logično nastojanje da na čelo naše države dođe netko tko će moći mobilizirati narod u uspostaviti snažniji utjecaj na narod nego dosadašnji predsjednik. Ovi izbori koji su iza nas očigledno će označiti jedno novo razdoblje hrvatske politike i društva u kojemu su se glasači podijelili u dvije velike suprotstavljene grupe. Ta podijeljenost će se u interesu uspjeha stranaka na parlamentarnim izborima samo dodatno poticati. Istovremeno tu je i sve veća treća grupa koja ne vidi nikakvog smisla u onome što im nude aktualni političari i zaobilazi izborna mjesta u širokom luku.