Živimo u svijetu prepunom kriminala, nasilja i nepravdi. S druge strane veliki broj ljudi se izjašnjava kao aktivni vjernici koji nastoje prakticirati ono što propovijeda njihova religija. Na prvi pogled te dvije činjenice  izgledaju kontradiktorne i dovode u pitanje iskrenost onih koji se deklariraju kao vjernici. Jer kako je moguće poštivati Božje zapovijesti i istovremeno ubijati, silovati i krasti? Znanstvenici sa Sveučilišta Michigan problemu su pristupili na drugačiji način. Umjesto da različite svete spise dožive kao neprikosnoveni pozitivni autoritet, oni su odlučili ispitati mogućnost da upravo vjera zasnovana na njima bude razlogom za agresivno ponašanje vjernika. U tu svrhu su ispitali studente dvaju vjerski komplementarnih sveučilišta: američkog mormonskog Sveučilišta Brigham Young, gdje se 99 posto studenata izjašnjava kako vjeruje u Boga i Bibliju, te nizozemskog Sveučilišta Vrije, gdje za razliku od njih tek 50 posto studenata izjašnjava kao vjernici, a od njih samo 27 posto kaže da vjeruje u Bibliju. Nakon što su se izjasnili o svojim religijskim uvjerenjima, studenti su trebali pročitati tekst napisan prema relativno opskurnom biblijskom pasusu gdje se opisuje brutalno mućenje i ubojstvo žene, te nakon toga jednako brutalna osveta njezinog muža napadačima. Polovici studenata je nakon toga objašnjeno kako spomenuti tekst potječe iz Starog Zavjeta, dok je drugoj polovici rečeno kako se radi o drevnom svitku otkrivenom za vrijeme arheoloških iskapanja. Ispitanici su nakon toga podijeljeni u parove kako bi se natjecali u poznatoj igri par-nepar. Pobjednik svakog pojedinog kruga igre je imao pravo poraženog «maltretirati» neugodnim zvučnim signalom čija je snaga limitirana na 105 decibela. Mjerenjem intenziteta proizvedenog zvuka mogla se lako odrediti agresivnost pojedinog učesnika igre. Što mislite tko se iskazao kao veći «mučitelj»? Nizozemski ateisti? Ne. Rezultati su pokazali izraženiju agresivnost studenata sa Sveučilišta Brigham Young koji su se gotovo svi odreda izjasnili kao predani vjernici i poklonici Biblije. Pri tome su mladi mormoni koji su pročitali biblijski tekst o ubijanju, mučenju i osveti, rabili najjače moguće zvučne signale pri izazivanju nelagode kod svojih suigrača. Studenti sa Sveučilišta Vrije bili su puno blaži, no i oni su postajali nešto agresivniji kad im je dodatno pročitan još jedan biblijski tekst u kojemu Bog odobrava nasilje u sukobljavanju s nevjernicima. Znanstvenici iz Michigana smatraju kako su uz pomoć svojih istraživanja došli u priliku razjasniti korijene religijskog fundamentalizma i terorizma. Da bi se spomenuta istraživanja mogla smatrati znanstveno relevantnima ona bi trebala uključivati čitanje sličnih nekršćanskih religijskih tekstova i istovremeno biti provedena na puno većem uzorku. No, unatoč toga, ona pokreću brojna važna pitanja. Poznata je činjenica da su religijska vjerovanja u pravilu bila sastavni dio većine povijesnih sukobljavanja. Standardna religijska tema sukoba dobra i zla korištena je u svrhu manipulacije narodnih masa, pri čemu su se domaći vojnici identificirali sa silama dobra a zlo projiciralo na protivnika. Na taj način je pružano opravdavanje za brutalno ponašanje i brisana grižnja savjesti za ubijanje. Jer uzvišenost konačnog cilja opravdava sva sredstva njegovog postizanja, pa čak i ona koja izlaze izvan okvira etičnog ponašanja. Osim utjecaja nasilnih religijskih tekstova na psihu odraslih ljudi bilo bi još važnije istražiti njihov utjecaj na djecu. Dolaženje u kontakt sa scenama odrubljivanja glava, silovanja žena, ubijanja novorođenčadi i različitih brutalnih mučenja kod njih zasigurno neće stvoriti pozitivno polazište na kojemu će kasnije graditi svoj religijski svjetonazor.